TRANSAKCIONA ANALIZA
Transakciona analiza ( TA ) je model i način za razumijevanje ljudske ličnosti, međuljudskih odnosa i komunikacije.
Tokom pedesetih godina dvadesetog vijeka uočava se razvoj različitih psihoterapijskih škola i pravaca. Erik Bern, psihijatar, sa dugogodišnjom psihoanalitičkom edukacijom prateći tadašnji razvoj nauke i medicine (proučavanja značaja ranih uticaja i afektivnog vezivanja kod djece i životinja, neurologije, neuropsihologije i opšte teorije sistema i komunikacije ), sa željom da promijeni uobičajeni način kauč-terapije (kroz slobodno asociranje) formuliše nove koncepte strukture i dinamike ličnosti, kao i komunikacije među ljudima.
Bernova zamisao je bila da stvori vizuelno i imaginativno jasne koncepte koje će ljudi moći sponatno da prihvate i koriste jer će relativno lako shvatiti neke suštinski kompleksne ideje i relacije. Tada izniče transakciona analiza i njeni osnivači razvijaju svoju terminologiju: koncept ego stanja, transakcija, igra, reket-osećanja, skript i životne pozicije, pozivajući ljude da obrate pažnju na sebe tokom komunikacije. Poseban osvrt dat je opisu duplih transakcija, u kojima osoba izražava poruke kako na manifestnom (socijalnom), tako i na latentnom (psihološkom) nivou, nesvjesna da se time otvaraju mogućnosti za razne obrte i zabune. Ubrzo se iz opštih ideja formulišu tri smjera koja izrastaju u popularne TA psihoterapijske pravce: klasični, reparenting i redecision. Vremenom, razvojem pravca, uočava se da od navedenih pravaca izrasta niz različitih integracija izmedju postojećih TA ideja i drugih vrsta terapija. Od početnih integracija TA modela sa humanističko-egzistencijalističkim pravcima, geštalt terapijom, psihodramom, tjelesnom terapijom itd, već krajem sedamdesetih se javljaju nove integracije sa trendovima u okviru psihoanalitičke tradicije. Nagli razvoj neuro-nauka i praćenje ranog razvoja djece utiču da se iznova preispituju bazične postavke i osavremenjuju novim saznanjima.
Transakciona analiza je teorija ličnosti i sistematska psihoterapija ličnog razvoja i izmjene ličnosti. Ona je izuzetna po dubini teorije i širokom spektru primjene. Kao teorija ličnosti, TA nam daje predstavu o tome kako su ljudi psihološki struktuirani koristeći tročlani model ego-stanja. TA donosi i teoriju komunikacije koja se može proširiti sa interpersonalne komunikacije na analizu sistema i organizacija. TA nam nudi teoriju razvoja djeteta. Koncept životnog skripta objašnjava kako naši sadašnji obrasci ponašanja vode porijeklo iz djetinjstva. TA nam objašnjava kako i zašto možemo, kao odrasli, nastaviti da ponavljamo strategije koje smo razvili u djetinjstvu, čak i kada one proizvode rezultate koji su samo-poražavajući ili bolni. Time TA obezbeđuje i teoriju psihopatologije. U oblastima primjene, TA nudi sistem psihoterapije koji može biti korišten individualno, grupno, u parovima i porodično, kako bi tretirala sve tipove psiholoških poremećaja, od svakodnevnih životnih problema do teških psihoza. TA se takođe koristi u obrazovnim
ustavnovama kako bi pomogla nastavnom osoblju i učenicima da ostvare punu komunikaciju i da izbjegnu neproduktivne konfrontacije, u obuci rukovodećeg osoblja i u analizi organizacija, a koriste je i socijalni radnici, policija i vlasti za kontrolu uslovnog otpusta iz zatvora, pa i sveštenici. TA može biti korištena u svakoj oblasti u kojoj postoji potreba za razumijevanjem pojedinaca, njihovih relacija i komunikacije.
Ključne ideje u TA
1. Model Ego Stanja (ROD Model): Ego stanje je grupa povezanih ponašanja, misli i osjećanja, način na koji ispoljavamo dio svoje ličnosti u datom vremenu. Transakciona analiza opisuje tri ego stanja: Odrasli (ponaša se, misli i osjeća u odnosu na to što se događa oko mene, ovdje i sada), Roditelj (ponaša se, misli i osjeća na načine koji su kopija jednog od mojih roditelja ili drugih roditeljskih figura), i Dijete (ponaša se, misli i osjeća onako kako sam ja navikao da se osjećam kad sam bio dijete). Kada koristimo model ego stanja za razumijevanje ličnosti, upotrebljavamo strukturalnu analizu. Ne postoje univerzalni obrasci ego stanja. Svako stanje se drugačije ispoljava kod svake ličnosti, već prema iskustvima iz djetinjstva, mentalitetu, intelektu i porodičnom nasljeđu.
* Roditelj je ego stanje u kome ličnost postupa, osjeća i misli podsvjesno oponašajući svoje roditelje ili roditeljske figure. Ponaša se onako kako su radili roditelji.
* Odrasli je ego stanje u kome ljudi postupaju, osjećaju i misle u skladu sa onim što se zbiva ovdje i sada, koristeći sve svoje mogućnosti sa iskustvom koje ga vodi kao odraslo ljudsko biće. Tada postupamo prema objektivnoj procjeni stvarnosti. To je idealno ego stanje.
* Dijete je stanje u kome osoba postupa, osjeća i misli kao što je to činila u djetinjstvu. Na primjer, kada loše procjene njen rad, može da reaguje gledajući u pod, osećajući stid ili bijes, kao što je radila kao dijete kada bi je odrasli grdili.
2. Transakcije, Stroukovi, Struktuiranje vremena: Ja se mogu obratiti tebi iz bilo kojeg od mojih ego-stanja, i ti mi isto tako možeš uzvratiti. To je razmjena transakcija. Transakcija je jedinica za komunikaciju. Osobina TA je da koristi model ego-stanja da bi analizirana sekvence transakcija. Kada ti i ja razmjenjujemo transakcije, ja ti šaljem signal da sam te prepoznala (prihvatio) a ti mi uzvraćaš to prepoznavanje; svaki akt priznavanja je Strouke. Ljudima su potrebni stroukovi da bi održali svoje fizičko i psihičko blagostanje. Kada ljudi razmjenjuju transakcije u grupama ili parovima, oni koriste vrijeme na razne specifične načine koji se mogu prikazati i analizirati; to je analiza struktuiranja vremena .
3. Životni scenario (skript): Svako od nas još u djetinjstvu napiše za sebe svoju životnu priču; većina toga se napiše do sedme godine, iako je možda malo prepravimo u toku adolescencije. Kao odrasli, obično nismo više svjesni životne priče koju smo za sebe napisali, iako je vrlo vjerovatno da je vrlo dosljedno živimo. To je naš životni scenario. Analizom scenarija mi shvatamo kako ljudi mogu nesvjesno sami sebi praviti probleme i kako se treba postaviti da bi riješili te probleme.
4. Diskaunt, Redefinisanje, Simbioza: Ponekad poremetimo svoju percepciju stvarnosti da bi se uklopila u naš skript; to je redefinisanje. Jedan od načina da osiguramo da svijet izgleda kao da se uklopio u naš skript je to da nesvjesno, nenamjerno selektivno ignorišemo informacije koje se ne uklapaju; to se zove diskaunting (otpisivanje). Kao odrasle osobe, možemo dospjeti u relacije sa drugim ljudima bez svijesti o tome da one u stvari ponavljaju relacije koje smo imali kao djeca sa svojim roditeljima. Kada se to dogodi, i kada dvoje ljudi funkcionišu kao da imaju samo tri ego stanja između sebe umjesto šest koliko bi trebalo ( jer svaka osoba ima svoja tri ego stanja ), to označavamo simbiozom.
5. Reket, Kuponi i Igre: Kao djeca primetili smo da su neka naša osjećanja bila ohrabrivana, dok su druga bila zabranjivana. Da bi dobili svoje stroukove možda smo bez svjesne namjere odlučili da osećamo samo dozvoljena osjećanja. Kada kao odrasle osobe nastavimo da prikrivamo svoja autentična osjećanja, osećanjima koja su nam bila dozvoljena kao djeci, takva substituisana osećanja (koja koristimo da bi dobili stroukove koji nam trebaju,) nazivamo reket osjećanjima. Ako osjetimo reket osjećanja i sačuvamo ih za kasnije, umjesto da ih izrazimo na vrijeme, kaže se da skupljamo kupone (markice). Igra je sekvenca transakcija koja se ponavlja i u kojoj obe strane završavaju tako što osjećaju reket osjećanja.
6. Autonomija: Da bi realizovali svoje potpune potencijale moramo da usavršimo svoje strategije za bavljenje životom koje smo usvojili u mladosti. Moramo se pomjeriti izvan scenarija i osvojiti autonomiju. Sredstva TA su napravljena da pomognu ljudima da postignu autonomiju. Komponente autonomije su svjesnost, spontanost i sposobnost za bliskost sa drugim ljudima.
O nama
Cilj Saveza psihoterapijskih udruženja u BiH je razvoj i promocija psihoterapije u skladu s europskim standardima, osiguranje potrebnih uvjeta za uspostavljanje zvanja psihoterapeuta te ujednačavanje psihoterapijske prakse. Primarni cilj Saveza je zaštita psihoterapijske djelatnosti u BiH kako bi se klijenti zaštitili od nestručnih i nekvalificiranih terapeuta.
Kontaktirajte nas: info@spubih.com